vintersky https://blog.dnevnik.hr/vintersky

petak, 02.06.2006.

glupost..

Ja volim plave oči
u maglama sivim
ja volim cijeli svijet
i svemu još se divim

A oni nek pričaju
i govore što hoće
da volim te jer ti si
zabranjeno voće - glupost.

Ja volim plave oči
u maglama sivim
ja volim cijeli svijet
i ja se ne stidim .

A oni nek pričaju
i govore što hoće
da volim te jer ti si
zabranjeno voće - glupost... ma glupost!

Neka ljudi govore
na na na na,
nek mi stave okove
na na na na,
još više znam
još jače znam
ne puštam te ja.

ponedjeljak, 06.02.2006.

Kad me više nećeš voljeti
baš me zanima
kako će me boljeti
hoće li krenuti od srca
ili od prstiju
hoću li vikati
ili žalostan slušati
nekud otputovati
čitati novine isto kao prije
hoću li shvatiti tvoje riječi
hoću li biti očajan
i koji će to biti dan
jer ne znam koje dane biraš
za tužne vijesti
kad me pokretom ruke
svoje nježne ruke
pomakneš od sebe
koga ćeš izvijestiti o svojoj odluci
kome ćeš se pohvaliti
da si imala snage
i da si me pobijedila
kad mi kažeš da me ne voliš
budi nježna kao na početku
jer poraženi su puni tuge.

subota, 04.02.2006.

srijeda, 25.05.2005.

Zima ti je.
Obuci dux.
Kako koji?
Pa znaš koji.
Onaj što kažeš da miriše na mene.

I ne voliš da te tako gledam.

A, dobro.
Možemo ugasiti svjetlo.
Možda uspiješ sakriti ljubav.

I ne znaš šta ti je.
Nikad ti se to ranije nije desilo.
A, dobro.
Što ćeš.
Svakome je jednom prvi puta.

Baš volim ovo piće,
zato što je jako i ne popije se brzo.

Šta će misliti o tebi?

E, to stvarno ne znam.
Mogu misliti da si ...
preljubnica, nevjernica, ljubavnica ...


Dobro, nemoj se ljutiti odmah.
Što?

Nisi ljubavnica.

Dobro.
Nisi.

Je l me voliš?
Teške riječi.
Dobro, možda me i voliš.
Šta?

U osam ideš u školu.
Dobro, navit ću sat,
samo je star i
moramo se moliti drugarici koja je bezgrešno začela
da zvoni.

Hm, valjda će.

Usne su ti ispucale.

Za one od vjetra,
krema pomaže,
ali, za one od ljubavi,
boga mi ...

Strašno te volim.

Ništa se ne smij!

Ne smij se kad kažem.

Obožavam te.
i ...
prvo ću ti skinuti košulju.

Pa ću ti onda skinuti ...
košulju...

Pa onda ...

Pa nisam drzak.
Vidiš sad.
Volim te budalo.

Kako volim to tvoje tijelo, oči, usne, trepavice...

Vidi, ova traka svjetlosti pada tačno na ...

Je l to samo moje?
Reci mi, važno mi je to.

Nisam pospan,
Samo sam malo umoran.

Dvoje.
Koliko djece?
Starijeg sina i mlađu kćer.
A, nekako ćemo se valjda složiti...
kako ćemo ih zvati.

Da ti pričam?

A da nešto malo drugo radimo?
Ja stalno pričam.

O mojim ljubavima??
Svašta!
Ništa specijalno.
Kao i kod drugih.
Bilo ih je. I ...
nekako mislim da sam ih sve lagao.

A tebe ne, naravno.

Ti si nešto drugo.

Baš si lijepa tako.

Koliko me voliš?

Pokaži.

Dobro.
Onda i ja tebe volim.

E ... tako.


Sat je zvonio.
Ona nije otišla na ispit,
a u bijelo sljepilo jutra
smo po svim automobilima u ulici ispisali svoja imena.

Kako će vlasnici biti ljuti.

A obećao sam ...
da nikome ništa ne smijem reći,
i dogovorili smo se da je nazovem.

Htjela bi da izađemo negdje.

Ne znam.

Nešto se mislim ...

Možda ću je stvarno i nazvati.

Ako bude kiša.

Tako ne volim kišu sAm.

Hm... hm...

ženskih fora ...

Zaboravila je trik-majicu plave boje .

srijeda, 04.05.2005.

Rječnik

Ovaj post pisao sam u trenutku kad su mi se sve riječi rasule. Pišući post, pokušavao sam rasute riječi ( i rasute svjetove ) dovesti u kakav-takav red. Zato sam ga nazvao rječnikom. Jer samo riječi dovedene u red pospremaju se u rječnike.

V -eličanstvena
I -nspirativna
N -eponovljiva
T -ajanstvena
E -legantna
R -adoznala
S -rećna
O -dvažna
R -azličita
G -raciozna



ljubim dobre, ljubim lake,
neke prave a neke ne,
i sve su vile, ma sve su kraljice,
i sve su nevažne naspram NJE !

petak, 29.04.2005.

Tvoje nježne godine
što mi mogu dati?
Tvoje oči pune sna
kako da me slijede?
Moje pjesme tužne su
za tebe još ne vrijede.
Ti bi htjela zauvjek
što sam davno dao,
tebi život nudi sve
ja sam ljubav krao.
Svoje nježne godine
ti ćeš dati drugom
jer ja bih tvoje poljupce
ispunio tugom.
Tvoje ruke malene
kako da me grle
jer dok moje traže mir
tvoje nekud hrle
tvoje nježne godine,
nježne misli tvoje
mogu da nas razdvoje prije nego spoje...

ponedjeljak, 25.04.2005.

Ko je rekao da u mome srcu
duboko negdje je ne skrivam nju?
Prsten njen i njenu sliku
čuvam kao svetinju.
Možda me ona sad sa neba gleda
i možda zna da jako mi treba,
sad svako ima anđela svog
a anđela mog je uzeo bog.
Ako čuješ pjesmu anđele moj
ako čuješ pjesmu i vidiš me
ako stvarno krila imaš
sa sobom na nebo povedi me
Nebo je sivo, na njemu nigdje ptice
kiša se sliva niz moje tužno lice
u mome vrtu cvijeće uvelo je
tuguje i ono zbog nje ...
Ko je uzeo sve što mi je drago
ko je uzeo to svo moje blago
sad svako ima anđela svog
a anđela mog je uzeo bog
Ako čuješ pjesmu anđele moj
Ako čuješ pjesmu i vidiš me
Ako stvarno krila imaš
Sa sobom na nebo povedi me ...!

nedjelja, 20.03.2005.

Ma pusti nek traje
Sve dok traje dobro je
Ne obećavaj ništa,
ja ti ne tražim ništa
Lijepo je i to je sve

Ma pusti nek traje
Još je daleko svitanje
Nisam ni prvi ni zadnji,
možda tek nešto draži

Ne pretvaraj se
Ja sam samo jedan u nizu
Ne znaš im ni broj
Drag sam samo kad sam ti blizu
Tad sam tvoj, samo tvoj.

A sjutra, sjutra je novi dan
čitav život do sjutra
Cijeli roman do jutra
Ma pusti sad to
Jednom neko će doći
Doći da ostane
Možda baš ja, ko to sad zna
Ima još vremena.

subota, 19.03.2005.

Blues za moju bivšu dragu

Raznesene valima i vjetrom,
tu su samo ruševine ljeta.
Na rubu napuštenog mora
i jednog izgubljenog svijeta.
Ničeg nema, ničeg nema
od tebe, od mene.
Ostala je samo prazna kuća,
malo stvari ljetovanja našeg.
Na stolu novine još leže
sa nekim datumima Jula;
naša ljubav sad se ruši
kao pješčana kula.
Al' još sam uvijek ovdje,
još zagledan u more
na vratima vile u kojoj tuga spava,
a kiše su se slile u cvjetove agava
i ljetu je kraj.
Od vremena poezije i mira
ostala je samo prazna kuća,
u noći okrenuta moru
sad čeka ljubavnike nove... ( Arsen Dedic )

četvrtak, 17.03.2005.

djevojčici koja je odbila da poraste ...

22 05

Ovaj je dan kao otkinut list,
samo tišina i zrak i ti.
On je zarobljen u orbiti oko Sunca,
ovaj je dan uhvaćen u mrežu tvog lica,
ne možeš ga osloboditi, on se neće otkotrljati
poput lopte, natrag do mojih nogu.
Ovaj dan sam izgubio kao što se gube ključevi.
kao što se topi snijeg ili zaboravlja bivši komšija,
i ja se više ne sjećam njegovog okusa...
Da li je ono bilo nešto tmurno vrijeme...
tužni oblaci ili tako nešto ... ?
Ha, oprosti mi, ne sjećam se.
Ti si iz njega sve izbacila.
sasvim si ga očistila, ispraznila, prozračila,
taj je dan zbog toga lagan, poletio kao balon
nekamo izvan mene, da bi postao oblak ili kap kiše.
Taj dan bez trajanja, mirisa i boje, potpuno se osamostalio
i ostavio je za sobom samo tebe ... !

ponedjeljak, 14.03.2005.

kajnborač jovt mas aj

... evijlravtso us ejlež evs
it is ejigam ejom anjat

U maju cvjetaju ruže

ekčargi ejom usej ičejir


omami ujovs unišit omituć im aj i aknejs ajom

četvrtak, 10.03.2005.

ljubim dobre, ljubim lake
neke prave, a neke ne,
i sve su vile, ma sve su kraljice,
i sve su nevažne naspram nje.

nedjelja, 06.03.2005.

Nebo, Sunce, vjetar i VinterSorg

Napisat ću ti pjesmu
U kojoj će biti
Nebo,Sunce, vjetar i ti.

Vrijeme će mirisati pred kišu.
žito ce snivati Van Goga.
Poljem će svirati rijeka

Odjenut ću te u haljine tanke
Tek tijelo da ti se sluti.

Hodit ćeš sva izvan sebe
Od uzvišene neke slobode,
Nedjeljiva od svega što vidiš:
Od zraka, od zemlje, od vode.

Ti zgrabit ćeš vjetar
I koljenima ga stiskati glatkim
Sve dok trzaji vjetra
Ne postanu posve mlaki.

A zatim ću, tiho, u pjesmi,
Otškrinuti oblake lake,
I ti ćeš prosuti kose
U zlatne sunčane zrake.

Krug za krugom topline
Krv će siriti vrela -
Sve dok ne dodirnes sebe
Izvan granica tijela.

pa da, jasno kao sunce

naravno, najmanje riječi o onima koji najmanje znače !

Odlazim, odlazim ostavljam te ali ne kao prije
Ovaj put zauvijek,
nikada više ti neću doći
ni kada padaju kiše, ni kada me tuga svlada
ni kad mi loše ide, nikad, nikad više,
oprosti mi dane buduće,
oprosti mi što ću možda i sretan biti
što ću zaboravit sve ovo što mi u ovom času
tako mnogo znači i ovu poslednju nježnost što boli
i suze i tvoje nevjerstvo što mi u srcu gori

Došao sam da ti kažem da odlazim, odlazim,
odlazim ...
Odlazim, odlazim, ostavljam te ali ne kao prije ..

petak, 04.03.2005.

ja znam da za sva zla
samo mene kriviš

nisam ni ja bog zna šta
učinio da me pamtiš
nisam ni ja bog zna šta
učinio da me shvatiš ....

utorak, 01.03.2005.

stvarno je lijep dan ...

Vraća mi se okus
kao poslije bolesti.
Strah me kad se sjetim
kuda me to moglo odvesti...

Osmjeh mi se vraća.
Nećeš me prepoznati.
Kao na slobodi
opet učim jesti, hodati...

Otkako te ne volim
opet noću kiše moje...
izgubljeni zvuci, boje...
Ni sa kim ih ne dijelim.

Otkako te ne volim
neko mi iz vlaka maše...
prazno mi je, ali lakše...
Otkako te ne zelim.

Pitao sam ljude:
Kol'ko će to trajati?
Može li se umrijeti?
Hoću li se poslije kajati?

Gnjavio sam ljude.
Pravio sam paniku.
Prejako je svjetlo...
samo da se oči naviknu...
Otkako te ne volim
opet noću kiše moje
izgubljeni zvuci, boje...
Ni sa kim ih ne dijelim.

Otkako te ne volim
neko mi iz vlaka maše...
Prazno mi je, ali lakše...
Otkako te ne želim.

Otkako te ne volim.

nedjelja, 27.02.2005.

Pjesma koja nije važna

Vi lijepe žene, nježne i snene
Oštre i drske, drage i mrske
Od vas nijedna, ni bludna ni čedna
Ne čuje krik…
Ne čuje mene koji se gušim
Koji se topim u svome stihu
Ne čuje moju ni glasnu, ni tihu
Pjesmu u koju sav se rušim.
Ne čuje mene zapravo nitko
Premda vam pjevam jasno i čitko
I moje srce kuca snažno
Ali to za vas nije važno
Vi ljudi razni, bogati, prazni
Nevažni, važni, istinski, lažni
Vi žene čudne, pospane, budne
Zar ste svi trik ...
Zar ste svi trik u mome životu
Zar za vas nisam u svakom stihu
Pjevao pjesmu glasnu i tihu
Zar nisam dao svaku vam notu.

utorak, 22.02.2005.

pesma koju su zajedno napisali Milan i Magi a koja nikad nije otpevana ali je sacuvana u knjizi "decak iz vode"

svakoga dana
sve vise ostajemo sami
ni rec
ni dodir
ni pogled sto odnosi strah

ti i ja smo kao deca
zaspala u travi
dok vreme nam klizi kroz lica
i miluje nas

samo ti i ja
i poslednji treptaji neba
samo ti i ja

da li smo isti kao pre?
odlaze ljudi
mi ne znamo gde

sve manje svoji
a sve vise sami
da li smo zajedno ponekad?

ne slutis koliko
volim te danas
ni sta se iza moga
i tvog lica krije
vekovi se tope i
umiru za nas
secanje na nesto
sto bilo je a nije...

četvrtak, 17.02.2005.

Uvjek TI !! VINTERSORG 4EVER

Taman kad zaboravim boju tvoga pogleda
dođeš da me podsjetiš kako tuga izgleda,
uzalud ja krijem se i od tebe sklanjam sve,
prolaziš kroz moje sne, prolaziš kroz zidove.
Bilo gdje da krenem ja okreneš mi znakove
da ka tebi vode svi i poslije tebe opet TI ...!

utorak, 15.02.2005.

Uzet ću kalup tvoga lica i izlijepiti cijelu sobu da budeš svud oko mene i u onim trenutcima vječnosti kada mi jako nedostaješ ... Izvini što ova ruža nije tako lijepa kao ti ...

četvrtak, 10.02.2005.

Kakvu sam tamo ženu ostavljao,
i kakva je mene ostavljala na sjeveru,
pijući neko nerazgovjetno piće svog naroda.
Daleko, daleko kao u snovima....
Opet netko ovdje u Zagrebu, u Jurjevskoj,
pa oči, providne i dragocjene, jedne Čehinje iz Brna -
Vozderkove -
premještene zauvijek u moju utrobu...

petak, 14.01.2005.

mozda smo ja i ti divlji i niciji,
mozda nas je tuga zauvjek vezala
kazu nam da smo svi rodjeni jednaki
jednaki pred bogom i pod zvjezdama
cujem marsiraju zastave, zvone koraci u ovoj noci,
nebo nocas ratuje, a ti me ne pitaj nikada o samoci ..

četvrtak, 13.01.2005.

Postojim i ja
Tvoja suza i tvoj smijeh
Tvoja savjest i tvoj grijeh
Sjeti se da
Postojim i ja.

Jedan dan u nedjelji
Jedan san u postelji
Na telefonu skriven broj
Sjeti se da
Postojim i ja.

I kad ljubav vodis s njim
I tada te osjetim
Sve ti oprostim
Postojim i ja

Kad ti vece propadne
Da ti suza ne padne
Samo javi se
Postojim i ja.

Postojim i ja
Kad ti ruzu drugi da
Kada dodjes poslije dva
Sjeti se da
Postojim i ja.

utorak, 11.01.2005.

Ja i Ti

kada dole krenu stvari, svratim opet u park stari, dah ti trazim, grlim poznat topli mrak,
tvoje lice kraj fontane, sjecanje niz obraz kane, sve sto zelim da jos jednom ti sebe dam.
tu sam ja prvi put te ljubio, tu su svi sretni dani ostali ... tu sam ja, za te suzu pustio, al to znamo samo mi ljubavi ...
srce drhti, ceznja lupa, kada prodjem pored klupa, one cuvaju, one cekaju prve ljubavi, u krug sve do park kafane, 101 mladost stane, jos odjekuju nasih snova koraci ... tu sam ja ....
VINTERSKY VINTERSKY VINTERSKY

srijeda, 05.01.2005.

Dvije su vrbe pokraj rijeke tiho plakale
dok su se vlati ovim poljem tuzno svijale
sjecam se Nina one jeseni kad si otisla
bio je vjetar, zar ne pamtis
zar ne pamtis

Tvoja je kosa poput grana bila nemirna
posljednje zbogom kad si rekla sva u suzama
sjeti se Nina one jeseni kad si otisla
sjeti se vrba pokraj rijeke
pokraj rijeke

subota, 11.12.2004.

Pisaću joj pisma duga
iz Zagore, iz Drniša,
razglednice tople s juga,
iz Banata, Bosne, Niša,
poslaću joj slike svoje
gdje se vide Istra, Pula,
nek bar nešto ima moje
da je tješi, da je brani, da je čuva !

ja volim nevreme
jer setim se mokre odeće
kad ljubili smo se najsladje
zbog tebe kiša mi je sve ...

utorak, 07.12.2004.

pjesme sa šlagom

... dodirni me sasvim slučajno,
poljubi me filmski nestvarno
i najljepše kad je prestani,
okreni se i nestani ...

ponedjeljak, 06.12.2004.

VINTER VINTER VINTER ...

Kao svjeta kraj
gledam kako odlazi ova noć
znao sam i sam ..
bez tebe ja ću morat i moć`
al jedna bol i jedna pjesma ljubavna
nikad neće proć, nikada
U sobi sjećanja ...u sobi punoj tvojih mirisa
na stolu pepela, sa pticama si sama pričala
satima....
i rekla si da one zovu te
u krajeve ....meni daleke....
Ne zaboravi ....ti nikad ne zaboravi.....
da u meni postoji još malo ljubavi .....
još jedan put....
još samo jedan jedini put...
mahni rukom sa vlaka koji odlazi,.,,,
i u miru ...
kao na klaviru...
neka prsti govore sve ...
što nikada riječi nisu ne....

utorak, 23.11.2004.

i iznad svega ti, i niko kao ti, i samo ti ....

ponedjeljak, 08.11.2004.

Čistim svoj život

Čistim svoj život, kroz prozor ormar stari
čistim svoj prostor od nepotrebnih stvari
Gdje li sam ih kupio, gdje sam ih sakupio?
Čistim svoj život, Petkom odvoze smeće
kad se nada budi i kad je blago veče
Gdje li sam ih kupio, gdje sam ih sakupio?
Čistim svoj život od ovih šupljih ljudi
kojima vjetar huri kroz glave i kroz grudi
Gdje li sam ih kupio, gdje sam ih sakupio?
Čistim svoj život, da spasim dok je vrijeme
malu jutarnju nježnost i gorko noćno sjeme
Gdje li sam ih kupio, gdje sam ih sakupio?
Čistim svoj život od prividnoga svijeta
od ljubavi bez traga, od jeftinih predmeta
Gdje li sam ih kupio, gdje sam ih sakupio?
Čistim svoj život, to hrđža i tmina,
i ostaću bez ičeg al' bolja je tišina ...

subota, 30.10.2004.

Ako me sretneš negdje u gradovima stranim, po kojima se muvam u posljednje vrijeme,
Sretni me, kao da me srijećeš prvi put.
Nismo li se mi već negdje vidjeli, Kaži...i zaboravi.
Zaboravi dane koje smo nekada zajedno..., i noći zaboravi...
Gradove kojima smo mijenjali imena, i ucrtavali u karte samo nama dostupne...
Onaj hlad pod maslinama u našoj uvali, uvali mirnih voda.
Otok naš i ime broda pjesnika koji nas je tamo nosio...
Zaboravi da si ikada rekla da me voliš, i kako se nikada, nikada, nećemo rastati.
Treba zaboraviti naslove knjiga koje smo zajedno čitali,
Filmove koje smo gledali,
Hemfri Bogarta i Kazablanku, naročito zaboravi.
Ulicu divljih kestenova i onaj naš poljubac na kiši
Za koga bi znala reći: "Nikada neću zaboraviti".
Molim te zaboravi...
I kada ti kažem da zaboraviš, kažem ti to zato što te volim
Kažem ti to bez gorčine, Otvori oči ljubavi,
Našim gradom prošli su tenkovi. Odnijeli su sobom sve sto smo bili,
Znali..., imali... Zato... Zaboravi. Čemu sjećanja...?
Pogledaj kako trešnja u tvome vrtu, iznova cvjeta svakoga proljeća.
Nasmiješi se jutru koje dolazi, zagrli bjelinu novih dana
i zaboravi.
Kasno je već dragana, hoću da kažem, zreli smo ljudi,
To jest, nismo više djeca
I znam da nije lako,
I znam da možda i boli, ...ali pokušaj,
Molim te,....pokušaj...zaboravi!
I ako me sretneš negdje u gradovima stranim,
Po kojima se muvam u posljednje vrijeme,
Sretni me, kao da me srijećeš prvi put;
Nismo li se mi već negdje vidjeli,
Kaži... i zaboravi .

<	lipanj, 2006
P	U	S	Č	P	S	N
			1	2	3	4
5	6	7	8	9	10	11
12	13	14	15	16	17	18
19	20	21	22	23	24	25
26	27	28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?

Linkovi

luda kao struja
vintersky
iz kojeg si ti svijeta
Lavica
smisao
nemiri
delfinica
balasevic
dinomerlin
VinterSorg
svjetska putnica/photos
junaci grckih mitova



Free Hit Counter

kontakt:
vintersky@web.de

---------------------------------
Na pragu svojih dvadesetih
bio sam laka roba,
bile su moderne barabe onih dana.
Ne želim svega ni da se setim,
hteo sam, eto, sve da probam,
zvalo me zabranjeno voće s raznih grana.
Sad žalim, da,
al' šta sam znao ja?
Ti si bila još devojčica.
Leteo je kao leptir tvoj čuperak.
drukčije bih život disao
da sam znao da postojiš Vinter ...
Možda sam a da nisam znao
pred isti izlog s tobom stao,
možda smo zajedno iz voza negde sišli?
Možda si sasvim blizu bila,
ulicom mojom prolazila
i možda smo se na trenutak mimoišli?

A šta imam ja od tog
kad mi nije dao Bog
da te sretnem ranije da ti kažem šta mi je ...